MALO JE PUNO AKO...
Isus se planirao povući s učenicima na osamu radi odmora i razgovora o njihovom djelovanju u Galileji (Marko 6:30-32; Luka 9:10). Do njega je upravo stigla tužna vijest o pogubljenju Ivana Krstitelja (Matej 14:12-13). Međutim, slijedilo ga je silno mnoštvo i on to nije mogao ignorirati (Ivan 6:2 i 5). Mnogi su u Isusu vidjeli čudotvorca koji bi mogao riješiti njihove probleme, neki su ga slijedili iz znatiželje, a neki željni uzbuđenja.
![]() |
Galilejsko jezero |
U potrazi za rješenjem, Andrija je doveo dječaka s pet ječmenih kruhova i dvije ribice. Količina je bila neadekvatna za 15 do 20 tisuća gladnih ljudi. Međutim, Isus je iskoristio beznačajne resurse jednog djeteta i umnožio ih toliko da je hrane bilo u izobilju.
Od svih zadivljujućih dijela koja je Isus učinio, samo su čudo umnažanja hrane zabilježila sva četiri evanđelista. Nijedno drugo djelo nije imalo toliko očevidaca kao ovo.
HOD PO VODI
Galilejsko jezero je najveće jezero u Izraelu, dugačko 21 km, a široko 11,6 km. Jezero je kriptodepresija jer mu se dno nalazi 200 metara ispod razine mora. Drugi nazivi za Galilejsko jezero su: Galilejsko more, Genezaretsko jezero ili Tiberijadsko jezero nazvano po gradiću Tiberiji. Tiberija je bila glavni grad Galileje, smještena na jugozapadnoj obali jezera. Sagradio ju je Herod Antipa po uzoru na rimske gradove i nazvao u čast rimskog imperatora Tiberija. Nakon razorenja Jeruzalema 70. godine prvog stoljeća, Tiberija je postala glavno utočište Židova, sjedište Sanhedrina i uglednih rabinskih škola.Jezero je okruženo brežuljcima visine 400 do 500 metara. Spuštanje hladnog zraka s brežuljaka i miješanje s toplim zrakom iznad jezera, dovodi do stvaranja jakih oluja.
Učenici su uvečer isplovili prema Kafarnaumu. Puhao je zapadni vjetar pa su ulagali znatan napor veslajući kontra vjetra. Bili su približno na sredini jezera kad su ugledali Isusa kako hoda po vodi. Bilo je između 3 i 6 sati ujutro (Marko 6:48).
Veslanje nasuprot vjetra ih je iscrpilo. Mislili su da su prepušteni sami sebi. Ali u teškim trenucima, Isus ne napušta svoje. Njegova prisutnost u oluji itekako podsjeća na Božje obećanje iz Izaije 43:2 ˝Kad preko vode prelaziš, s tobom sam; ili preko rijeke, neće te preplaviti. Pođeš li kroz vatru, nećeš izgorjeti, plamen te opaliti neće.˝
U prvom trenutku učenici su se toliko prepali vidjevši osobu koja hoda po vodi da su pomislili da je duh. Međutim, kad su shvatili da Isus hoda po vodi, bilo im je jasno da je on Božji Sin (Matej 14:32-33).
KRUH ŽIVOTA
Slijedećeg dana mnoštvo je tražilo Isusa. Našli su ga u Kafarnaumu, na sjeverozapadnoj obali Galilejskog jezera. Kafarnaum je bio Isusov drugi dom za vrijeme djelovanja u Galileji (Matej 4:13). Imao je oko 1.500 stanovnika. Ostaci sinagoge u Kafarnaumu vidljivi su i danas. I upravo tu, Isus je održao poznatu propovijed u kojoj se predstavio kao kruh života. Zanimljivo je da ime gradića u kojem je Isus rođen znači ˝grad kruha˝ (heb. Beit Lehem).Isus je ignorirao znatiželjna pitanja naroda o tome kada je došao na drugu stranu jezera. I umjesto da obznani još jedno čudo - čudo hodanja po vodi, Isus ih je počeo poučavati. ˝Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni.˝ (Ivan 6:27). I prorok Izaija slično poručuje: ˝Zašto da trošite novac na ono što kruh nije i nadnicu svoju na ono što ne siti?˝ (Izaija 55:2).
Čovjek ne može živjeti bez hrane, ali ne može živjeti niti samo od hrane. Isus je rekao: ˝Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.˝ (Matej 4:4). Život je puno više od jela i odijela. U Mateju 6:25 Isus je pitao: ˝Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?˝
Isus nije činio čuda da bi impresionirao ljude, niti je tražio publicitet. Čuda su bila znak njegove Božanske sile i ilustracije životno važnih poruka koje je prenosio. Ljudi su mu često dolazili radi materijalnih i fizičkih blagoslova, a da zapravo nisu bili zainteresirani za njega kao Spasitelja. Željeli su besplatni kruh, željeli su njegove darove, ali nisu bili zainteresirani za darodavca (Ivan 6:26). Željeli su političkog vođu koji će ih osloboditi od rimske opresije (Ivan 6:14 i 15).
Isus se često nazivao Sinom Čovječjim (Ivan 6:27). Njegovi slušatelji bili su familijarni s tim izrazom. Naime, prema proročanstvu proroka Danijela, Sinu Čovječjem pripada vječna vlast, čast i kraljevstvo, ˝Gledah u noćnim viđenjima i gle, na oblacima nebeskim dolazi kao Sin čovječji. On se približi Pradavnome i dovedu ga k njemu. Njemu bi predana vlast, čast i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena i jezici. Vlast njegova vlast je vječna i nikada neće proći, kraljevstvo njegovo neće propasti.˝ (Daniel 7:13 i 14). Nazivajući se Sinom Čovječjim Isus je sugerirao da se proročanstvo proroka Danijela odnosi na njega. Njegovi slušatelji razumjeli su da se time predstavio kao Mesija.
Osim što ˝Sin Čovječji˝ označava Mesiju, kralja koji će zauvijek vladati, taj izraz odnosi se i na čovjeka, odnosno ljudsku vrstu općenito. Upotrebljen je puno puta u Psalmima i knjizi proroka Ezehijela naglašavajući razliku između Boga i čovjeka. Predstavljajući se kao Sin Čovječji, Isus je naglasio svoju ljudsku prirodu, ali time nije porekao svoje božansko porijeklo. Kad ga je prvosvećenik upitao je li on Sin Božji, odgovorio je potvrdno rekavši da je Sin Čovječji (Matej:26 63 i 64). Isus je istovremeno bio i Sin Božji i Sin Čovječji (Ivan 1:1 i 1:14).
Riječima ˝Amen, Amen˝, prevedenima kao ˝Zaista, zaista˝, Isus je naglasio značaj svoje poruke (Ivan 6:32). Amen je hebrejska riječ koja znači ˝doista˝, ˝neka tako bude˝, ˝vjerujem˝. U judaizmu se koristila od najranijih dana, najčešće kao potvrda prethodne tvrdnje. Isus ju je upotrebljavao da bi naglasio značaj onoga što govori.
Riječi poput ˝mana˝, ˝Mojsije˝, ˝glad˝, ˝gunđanje˝, ¨kruh s neba¨ podsjećali su na izlazak Izraelaca iz Egipatskog ropstva.
Kao i u razgovoru sa ženom Samarijankom (Ivan 4), Isus je s doslovnog nivoa komunikacije prešao na figurativnu razinu, iznoseći životno važne poruke. Izraz ˝kao što je pisano˝ (Ivan 6:31) upotrebljavao se kad se citirao Stari zavjet.
S obzirom da je bio blizu blagdan Pashe, u umovima Isusovih slušatelja oživjela su sjećanja na duge godine lutanja pustinjom nakon izlaska iz zemlje ropstva u kojima ih je Bog na čudesan način hranio manom. Mana je bila kruh kojeg je Bog svakog dana, osim subote, slao s neba (Izlazak 16:15 i 26). Riječ mana znači ˝Što je to?˝.
Mrmljanje Židova protiv Isusa (Ivan 6:41) podsjeća na prigovaranje njihovih predaka u pustinji (Izlazak 16:7-9 i Brojevi 11:4). Bilo im je teško prihvatiti da je Isus sišao s neba (Ivan 6:41 i 42). Za njih je ideja o utjelovljenju bila skandalozna. Međutim, iz perspektive apostola Ivana, upravo to je najvažnije - vjerovati da je Isus Bog (pogledajte proslov i komentare na 1. poglavlje).
Prema rabinskom vjerovanju drugi izbavitelj – Mesija trebao bi činiti ista djela kao i prvi izbavitelj – Mojsije i ponoviti neka starozavjetna čuda. Isus je iskoristio probuđena sjećanja naroda na kruh kojeg je Bog na čudesan način slao s neba i predstavio se kao kruh života, kao nešto esencijalno, neusporedivo važnije od fizičke hrane.
Kao što je Bog u prošlosti na čudesan način slao manu s neba, tako je sada na čudesan način poslao svog Sina da zadovolji ljudske potrebe. Isus je kruh života, on može zadovoljiti sve ljudske potrebe.
Isus je dao sebe ˝za život svijeta˝. On je kruh s neba ˝da tko od njega jede ne umre˝ (Ivan 6:50,51). Njegova radikalna izjava o ˝jedenju tijela˝ i ˝pijenju krvi˝ je metaforička. Prema Mojsijevom Zakonu, Židovima je bilo izričito zabranjeno konzumirati krv (Levitski zakonik 17:10-14). Židovi su bili familijarni s upotrebom izraza ˝jedenje i pijenje˝ u prenesenom smislu, kao opisom konzumacije duhovne hrane (Jeremija 15:16, Izaija 55:1-3; Ezehijel 2:8, 3:1).
Svakome koji vjeruje Isus je obećao uskrsnuće i vječni život (Ivan 6: 44, 54 i 58), (o vječnom životu pogledajte komentare na 5. poglavlje).
Isusova propovijed o kruhu života podsjeća na starozavjetni tekst iz Izaije 55: 1 i 2 ˝O svi vi koji ste žedni, dođite na vodu; ako novaca i nemate, dođite. Bez novaca i bez naplate kupite vina i mlijeka! Zašto da trošite novac na ono što kruh nije i nadnicu svoju na ono što ne siti? Mene poslušajte, i dobro ćete jesti i sočna ćete uživati jela.˝ Isus je ponovio starozavjetni poziv i obećao dobrodošlicu svakome koji dođe, ˝… onoga tko dođe k meni neću izbaciti.˝ (Ivan 6:37). Njemu je stalo do svakog pojedinca, ˝da nikog od onih koje mi je dao ne izgubim, nego da ih uskrsim u posljednji dan˝ (Ivan 6:39).
Židovi su smatrali da je Mojsije bio izvor blagoslova u prošlosti. Isus im je ukazao da je pravi izvor blagoslova - Bog.
˝Ja sam kruh života˝ (Ivan 6:35 i 48) prva je od sedam Isusovih tvrdnji navedenih u nastavku knjige koja započinje s ˝Ja sam…˝ (grčki ego eimi). Svaka od ovih tvrdnji metaforički opisuje Isusa, odnosno njegov odnos prema osnovnim ljudskim duhovnim potrebama.
Isusove izjave ˝Ja sam˝
| ||
Izjava
|
Značenje metafore
|
Reference
|
Ja sam kruh života.
|
izvor života
| |
Ja sam svjetlo svijeta.
|
onaj koji rastjeruje tamu grijeha
| |
Ja sam vrata.
|
sigurnost i zajedništvo
| |
Ja sam dobri pastir.
|
zaštitnik i vodič kroz život
| |
Ja sam uskrsnuće i život.
|
nada u vječni život
| |
Ja sam put, istina i život.
|
sigurnost u teškoćama
| |
Ja sam trs.
|
izvor produktivnosti i vitalnosti
|
Nakon ove propovijedi mnogi su odustali od Isusa (Ivan 6:66). Ovakav završetak dana u potpunom je kontrastu s jutrom kada je mnoštvo tražilo Isusa (Ivan 6:22-25). Oni koji su tražili još jedan besplatni ručak i nova čuda, otišli su razočarani. Fokusirani na svoje zemaljske potrebe, na privremene blagoslove, propustili su prepoznati dar vječnog života koji im je Isus nudio.
Korisni linkovi:
1. Dr. Thomas L. Constable, Notes on John, 2020 Edition
2. James Burton Coffman, Commentary on John 6
3. James F. McGrath, Food for Thought: The Bread of Life Discourse (John 6:25-71) in Johannine Legitimation
4. J.G. van der Watt, I'm the Bread of Life, Imagery in John 6:32-51
5. Roger Hahn, John 6:26-71